Predsjednik u izlogu

Ovogodišnji je svibanj s razlogom bio u znaku Franje Tuđmana. Prije stotinu godina (1922), naime, u živopisnu mjestu hrvatskog Zagorja rodio se budući prvi predsjednik samostalne i demokratske Republike Hrvatske. Uz niz drugih manifestacija, poput znanstvenih i stručnih skupova, okruglih stolova te tribina, Tuđmanovih sto obilježeno je i izložbom naslovljenom Franjo Tuđman: utemeljitelj moderne Hrvatske, održanom u Galeriji Klovićevi dvori od 16. do 26. svibnja ove godine. Poslovima oko izložbe ravnao je autor Dinko Čutura, komu je pak u zahtjevnom angažmanu svestrano pomagala oveća skupina suradnika.

Tražeći najbolji (tj. najsustavniji i najpregledniji) način prezentiranja Tuđmanova duga, bogata i sadržajna života javnosti autor se na kraju odlučio za klasiku, odnosno kronološko-tematski prikaz. Posjetitelj će izložbe tako – obilazeći zaokružene tematske cjeline – biti u prilici da se upozna ili podsjeti činjenica o Tuđmanovoj mladosti, školovanju, pristupanju partizanskom pokretu i sudjelovanju u Drugom svjetskom ratu, pripadnosti pobjedničkoj komunističkoj nomenklaturi te prvim razočaranjima u nju, iznimno važnoj etapi disidentstva, osnivanju Hrvatske demokratske zajednice, dolasku na vlast i počecima političkog života u demokratskoj Hrvatskoj, Domovinskom ratu te silasku sa životne pozornice, obilježenu veličanstvenim završetkom rata te vidljivim progresom teške (i u konačnici smrtonosne) bolesti.

Iz postava izložbe u Klovićevim dvorima / Snimio Jurica GaloiĆ / PIXSELL

Treba takav izbor autora ocijeniti vrlo dobrim. U prvom redu zbog očita razloga da samo iznošenje neprijepornih činjenica i podataka o Tuđmanovu životu i djelovanju učinkovito sprečava maliciozno prešućivanje, selektivne izbore te politički motivirane zlobnosti. Autor je dakle iznio cjelovit, zaokružen i integriran prikaz. Nadalje, važna je vrijednost ove izložbe u tome da je izbjegnuta zamka pretjerana naglaska na neke aspekte Tuđmanova rada, uz posljedično zanemarivanje drugih. To treba posebno istaknuti kada je riječ o Tuđmanovoj pripadnosti komunističkom i partizanskom pokretu, sudjelovanju u Drugom svjetskom ratu te prva dva desetljeća poratnog vremena. Budući je predsjednik najvažnije domaće protukomunističke stranke komunističkom pokretu pristupio jer je u njegovu programu – poput stotina drugih uostalom – u jednom trenutku vidio jedini izlaz Hrvata iz materijalne bijede, društvene zapuštenosti i nacionalne anonimnosti. Razočarao se pak vrlo brzo, posebno kad je i na vlastitoj koži osjetio da je i druga Jugoslavija smrtni neprijatelj prava hrvatskog naroda na vlastiti put te da i Titova komunistička centralizacija otvara vrata staroj hrvatskoj nemezi, srbizaciji. Tuđman je sebe i sebi slične vidio kao hrvatske partizane, a autor izložbe tomu posvećuje veliku pozornost.

Tuđman je svoje jugoslavenske i komunističke iluzije platio dvama montiranim suđenjima, odlascima u zatvor, društvenom i političkom marginalizacijom te stalnom sjenom tajne političke policije. Osuđen je bio i prije suđenja, a to je na izložbi izvrsno potencirano (sasvim prikladno!) crvenim znacima „kriv je!“ te zlokobnim zvukom pisaće mašine kojom mu je, kako je spomenuto, „pisana sudbina“. Kako je „stari“ bio nadaren snagom uvjerenja iz kojeg je proizašao (na sreću!) tvrdoglavi inat, tako je rezultat progona bila ocjena da i komunizam i Jugoslaviju valja odbaciti. Izložba s pravom naglašava iznimno bogato Tuđmanovo disidentsko djelovanje, u prvom redu njegove programske knjige i tekstove.

Premda se odlikuje bogatstvom, kronološko-tematski pristup nije bez problema, a to se – na sreću samo u najmanjoj mjeri – vidi i kod ove izložbe. U najkraćim crtama, meni se na trenutke učinilo da je prostor izložbe skučen za tako brojne detalje, informacije i podatke. Mislim da je toga bio svjestan i autor izložbe pa je stoga nevolji doskočio uporabom suvremenih interaktivnih sredstava. Tako je važan trenutak pokušaja atentata na Tuđmana iz listopada 1991, u sklopu veće cjeline posvećene počecima Domovinskog rata, efektno (i prikazan i pojačan) prolaskom kroz tunel te uz popratni zvuk sirene. Treba dodati i da je na izložbi prikazano nekoliko kraćih filmskih zapisa. Tuđmana u suvremenom trenutku treba naravno prikazati uz pomoć modernih sredstava i metoda.

Izložba Franjo Tuđman: utemeljitelj moderne Hrvatske na sustavan, cjelovit, pregledan i učinkovit način prikazuje život i rad čovjeka koji je na ovim prostorima predvodio borbu Hrvata za nacionalnu slobodu i demokraciju. Treba je stoga pogledati. (U trenutku izlaska ovog teksta više ne u Zagrebu, nego u brojnim hrvatskim gradovima.)